Povijest HSS-a u Koprivnici
Hrvatska seljačka stranka u Koprivnici od 1905. godine do danas
Prvi kontakt Stjepana Radića s Koprivnicom bio je 1886. godine, kada je imao 15 godina, što je i zapisao u svom političkom životopisu: «U velikim praznicima poslije treće gimnazije 1886. poduzeo sam prvo svoje đačko putovanje sam samcat iz Zagreba do Koprivnice, i onda Podravinom i Podunavljem do Zemuna i Beograda, a Posavinom natrag u Sisak.»
Koliko je duboko ukorijenjena Hrvatska (pučka, republikanska) seljačka stranka (HPSS) na koprivničkom tlu, kao ilustracija nam može poslužiti činjenica da je Koprivničanec dr. Rudolf Horvat bio, uz braću Radić, jedan od inicijatora osnivanja ove stranke na državnom nivou.
Iako je prva organizacija HPSS-a u Koprivnici osnovana još 1905. godine, do pobjede Radićeve stranke na izborima u ovom gradu će se morati pričekati do 1920. godine. Tada je za gradonačelnika izabran istaknuti član seljačke stranke Ivan Kraljić. Od tada je ova stranka redovito pobjeđivala na lokalnim izborima. Nakon Kraljića za gradskog načelnika je 1928. bio izabran član HSS-a dr. Vlado Malančec, no već je početkom 1929. po uspostavi kraljeve diktature raspušten HSS. Tijekom 1935. obnovljena je gradska organizacije Hrvatske seljačke stranke u Koprivnici - predsjednik joj je bio Tomo Čiković, dopredsjednici Stjepan Prvčić i Martin Škutin, tajnici Martin Gabaj i Mijo Zimerman, a blagajnik dr. Ivo Vedriš. Koprivnica je godinama funkcionirala bez gradonačelnika te su gradom upravljali povjerenici. Uspostavom Banovine Hrvatske povjerenici su u Koprivnici bili iz redova HSS-a, i to Jovo Magovac i Ivo Hiršl. O organiziranosti tadašnjeg HSS-a govori činjenica kako su članovi stranke vlastitim prinosima u ulici Taraščice izgradili Seljački dom. Na lokalnim izborima 1940. godine u gradu Koprivnici je uvjerljivo pobijedio HSS. Za gradonačelnika Koprivnice izabran je Tomo Čiković, a za podnačelnika Stjepan Bešenić.
HSS je tada u Koprivnici imao niz svojih asocijacija: Hrvatsko srce (organizaciju žena), Seljačku slogu (kulturnu organizaciju), Gospodarsku slogu (gospodarsku organizaciju), Hrvatski radnički savez (sindikat) itd. Hrvatska seljačka stanka je svoju djelatnost u širenju seljačkog pokreta proširila i na šport te je na inicijativu HSS-a osnovan Hrvatski športski klub Sloga (igralište ovoga kluba je bilo na mjestu današnje upravne zgrade Podravke). Osim toga HSS je u Koprivnici osnovao Hrvatsku seljačku zaštitu, Hrvatsko seljačko lovačko društvo i Obrtnički ogranak HSS-a.
Nakon uspostave NDH došlo je 11. lipnja 1941. godine do zabrane HSS-a. Članstvo se, u godinama koje su slijedile, razdvojilo u četiri skupine: 1) one koji su slijedili politiku vodstva i predsjednika HSS-a dr. Vlatka Mačeka, 2) grupu koja je pristupila ustaškom pokretu, 3) skupinu koja se priključila antifašističkoj borbi (dio te skupine osnovao je Izvršni odbor HSS-a koji je kasnije postao Hrvatska republikanska seljačka stranka), 4) članove koji su se potpuno isključili od bilo kakve političke aktivnosti. Prvih godina nakon Drugoga svjetskog rata članovi HRSS-a su obnašali vlast u Koprivnici, da bi vrlo brzo kontrolu nad svim segmentima života u Koprivnici preuzeli dužnosnici Komunističke partije. HRSS je vrlo brzo izgubila samostalnost u odlučivanju te se s vremenom utopila u Narodnom frontu, odnosno u kasniji Socijalistički savez radnog naroda (SSRN).
Hrvatska seljačka stranka u Koprivnici je obnovljena početkom 1990. godine. Na čelu gradske organizacije bili su: Ivan Cimbrišak, mr. sc. Ivan Fuček, prof. dr. sc. Dragutin Feletar i Zdravko Gašparić. Na izborima za Gradsko vijeće Grada Koprivnice održanima 1997. HSS je osvojio dva, 2001. tri, a 2005. šest mandata u Gradskom vijeću.